Provjerili smo: Koliko kućanstva u Hrvatskoj troše na hranu i režije

Iako su u Hrvatskoj električna energija i plin među najjeftinijima u Europi, Vlada je odustala od potpunog ukidanja subvencija ne želeći izazvati prevelik šok.

Domaći paradoks subvencija na energente, čija je cijena u Hrvatskoj znatno niža nego u većini zemalja Europske unije ekonomski analitičar Ljubo Jurčić prošloga je tjedna objasnio kazavši za naš portal da su, iako niske u europskim okvirima, ovdašnje cijene struje i plina visoke zbog niskih plaća. One su oko 50 posto niže od prosječne plaće u Europskoj uniji.

"Nisu kod nas problem cijene energenata, nego drugih proizvoda na koje treba trošiti plaću. Kad plaću potrošimo na sve to drugo, onda su nam skupi i energenti koji to inače nisu", objasnio je Jurčić.

Na režije ode 14,5 posto kućnog budžeta

Prema lanjskoj anketi Eurostata, u Hrvatskoj se najveći dio kućnog budžeta, 27 posto, troši na hranu, a potom na stanovanje i režije - 14,5 posto, što uključuje troškove vode, struje, plina, grijanja, održavanja, ali i najma stambenog prostora.

Tih 14,5 posto udjela režijskih troškova u ukupnim mjesečnim troškovima kućanstava niži je od prosjeka EU-a, koji prema podacima Eurostata iz 2023. godine iznosi 20 posto.

No razlog nije samo u tomu što su struja i plin jeftiniji od prosjeka EU-a, nego i u činjenici da troškovi najma nekretnina u Hrvatskoj nemaju velik udio jer je ovdje, prema istom izvoru, čak 92 posto kućanstava u vlastitim nekretninama.

Ono što, prema Jurčiću, anulira niske cijene struje i plina i čini ih visokima jest skupoća drugih proizvoda. Konkretno, hrane na koju se ovdje u prosjeku troši gotovo trećina kućnog budžeta.

Skromna potrošačka košarica skoro 500 eura

Ovih dana je portal za praćenje i analizu maloprodajnih cijena Koliko.hr u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP) objavio izračun potrošačke košarice u kolovozu. Osnovna potrošačka košarica s namirnicama i higijenskim potrepštinama za četveročlanu obitelj koštala je u prosjeku 488,48 eura i bila je skuplja za 4,40 eura u odnosu na srpanjsku. Za tročlanu obitelj osnovna potrošačka košarica koštala je 389,05 eura i bila 3,36 eura skuplja nego prethodnog mjeseca, dok je potrošačka košarica za samce iznosila 252,26 eura i bila 5,12 eura skuplja nego u srpnju.

No to je skromnija mjesečna potrošačka košarica koja sadrži osnovne artikle, njih 51, pa se naziva i košaricom "za preživljavanje". Ona standardna, u kojoj je 77 artikala, prema izračunu portala Koliko.hr i HUZP-a skuplja je i samim time je više poskupjela u odnosu na srpanj.

Za četveročlanu obitelj iznos joj je 718,45 eura, za tročlanu obitelj 573,50 eura, a za samce 325,85 eura.

Hrvatska druga u EU po izdacima kućanstava

Uzme li se u obzir zadnja objavljena prosječna neto plaća, ona lipanjska u iznosu od 1.444 eura, a pod pretpostavkom da oboje zaposlenih roditelja imaju sreću primati toliku plaću, to znači da u četveročlanoj obitelji za standardnu potrošačku košaricu odlazi četvrtina kućnog budžeta - 24,8 posto, dok samcu s prosječnom plaćom na istu odlazi 22,5 posto mjesečnih prihoda.

Najteže je umirovljenicima. Prosječna mirovina u lipnju bila je 572 eura pa umirovljenici ili umirovljeniku, ako su samci, od prosječne mirovine za onu skromniju potrošačku košaricu (čitaj: hranu) ode čak 44 posto mirovine. A više od polovice umirovljenika prima mirovinu nižu od prosječne.

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, za 2023. godinu, o izdacima kućanstava za potrošnju (hrana, režije, odjeća i obuća, zdravlje, prijevoz...) Hrvatska je na visokom drugom mjestu u Europskoj uniji. Čak 72,4 posto svojih mjesečnih budžeta ovdašnja kućanstva troše na osnovne potrebe. Ispred Hrvatske je jedino Grčka gdje kućanstva troše čak 75,4 posto mjesečnih prihoda. Najniži udio, što podrazumijeva da kućanstvima nakon plaćanja svih troškova ostaje najviše, imaju Irska (26,7 posto) i Luksemburg (33,2 posto).

Domaći radnik radi 37 dana da plati struju i plin

Što se tiče izdataka za stanovanje, koji uključuju vodu, struju i plin, Hrvatska je prema Eurostatu pri dnu sa samo 14,8 posto izdataka mjesečnih prihoda za tu svrhu. S druge strane, prema Eurostatu, izdaci kućanstava za hranu i bezalkoholna pića - što nije identično ovdašnjoj potrošačkoj košarici - čine 17,5 posto ukupnih izdataka kućanstava u prosincu 2023.

Zanimljiv je i izračun Europske konfederacije sindikata (European Trade Union Confederation), doduše iz 2022. godine, koliko radnih dana europski radnik s minimalnom bruto plaćom treba raditi da bi platio godišnje račune za energente. Prema tom izračunu, radnik u Hrvatskoj s minimalnom bruto plaćom treba 37 radnih dana da bi zaradio za godišnje račune za energente. Za to je najviše potrebno radnicima u Češkoj, a u Estoniji i Grčkoj 54 radna dana.